Paradajz je jedna od najčešće korištenih namirnica u kuhinji širom svijeta. Njegova sočnost, blago kiselkast i sladak okus čine ga idealnim sastojkom za razne sosove, čorbe, salate i druga jela. Osim što je ukusan, bogat je vitaminima i antioksidansima koji doprinose zdravlju.
Osnovne informacije
- Porodica: Solanaceae (pomoćnice)
- Porijeklo: Južna Amerika
- Nutritivna vrijednost (na 100 g):
- Kalorije: 18 kcal
- Ugljikohidrati: 3,9 g
- Proteini: 0,9 g
- Masti: 0,2 g
- Vlakna: 1,2 g
- Vitamini i minerali: Vitamin C, K, B9 (folna kiselina), kalij, likopen (antioksidans)
- Vrste paradajza: cherry paradajz, šljivar, beefsteak, roma paradajz
Upotreba u kuhinji
Paradajz se koristi u raznim jelima i može se konzumirati sirov, kuhan ili pečen. Najčešći načini upotrebe su:
- Sirov – u salatama, sendvičima i hladnim predjelima
- Kuhani– kao osnova za sosove i čorbe
- Pečeni– koristi se za dodatnu dubinu okusa u jelima
- Sušeni– koncentrisanog okusa, odličan za tjestenine i umake
- Paradajz pire i pasirana paradajz – ključni sastojci za pizze, tjestenine i variva
Čuvanje i skladištenje paradajza
Najbolje se čuva na sobnoj temperaturi, dalje od direktnog sunca, kako bi očuvao svoju sočnost i aromu. Ako je potpuno zreo, može se staviti u frižider na kratko vrijeme, ali hladnoća može narušiti njegov okus i teksturu. Pasirani i konzervirani paradajz treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu.
Zanimljivosti
- Nekada je smatran otrovnim u Evropi i koristio se samo kao ukrasna biljka.
- Sadrži likopen, snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti srca i kože.
- Paradajz je tehnički voće, ali se u kulinarstvu tretira kao povrće.
- Italijanska kuhinja ne bi bila ista bez paradajza, iako je on u Evropu stigao tek u 16. vijeku.
Praktični savjet
Ako želite olakšati guljenje paradajza, zarežite koru u obliku slova „X“ na donjoj strani i kratko ga potopite u vrelu vodu. Nakon nekoliko sekundi, kožica će se lako skidati.