Nalazite se: Početna stranicaPočetna stranica » Članak » Dragocjena tri obroka

Dragocjena tri obroka

Objavljeno 15.05.2013 u 11:06:52 u kategoriji/kategorijama: Kategorije Zdravlje Savjeti Dijete i mršanje



Ne može se jesti danas za juče - ni danas za sutra!
Borba protiv suvišnih kilograma opsesija je miliona ljudi širom svijeta, i sve je više onih koji na različite načine nastoje da skinu koji suvišni kilogram.
Ali, skoro svakom dijetom, manje ili više uspješnom, ne gube se samo kilogrami. U toj "borbi" organizam ostaje i bez nekih sastojaka koji su mu prijeko potrebni. Osim toga, u sveopštoj žurbi koju savremeni tempo rada sve više nameće, sve je više onih koji redovnim obrocima ne posvećuju potrebnu pažnju, i najčešće ih "preskaču" ili pomjeraju, računajući da će to nadoknaditi slijedećim obrokom.
Sve ovo, po mišljenju stručnjaka za ishranu, nije dobro, pa kažu: ko preskače obrok, preskače svoje zdravlje.

Pravilna ishrana podrazumjeva redovno i blagovremeno uzimanje hrane. Dnevni obrok mora biti podjeljen na tri osnovna: doručak, ručak i večeru, a po mogućnosti i na prepodnevnu i popodnevnu užinu, što je posebno važno u ishrani djece, starijih i oboljelih osoba. Svaki od ova tri glavna obroka, koji su neophodni u ishrani svakog čovjeka, imaju svoju posebnu ulogu.

Prije svega, doručak je izuzetno važan i bez njega ne bi trebao da započne nijedan radni dan. Ovaj prvi dnevni obrok, čiju važnost ističu stručnjaci za ishranu, treba da bude sastavljen od lako svarljivih namirnica koje će zadovoljiti jednu trećinu svih energetskih potreba, zatim jednu trećinu osnovnih hranljivih sastojaka (bjelnčevine, masti, ugljeni hidrati) i jednu polovinu fizioloških potreba u zaštitnim hranljivim sastojcima i vitaminima za nastupajući dan.

Prijpodnevna užina treba ustvari da "premosti" vrijeme između doručka i ručka, koje obično iznosi šest do sedam sati i kada upravo na polovini tog vremena nivo šećera u krvi opada, a time započinje i smanjenje radne sposobnosti čovjeka.
Zato je prijepodnevna užina neka vrsta intervencije da se nivo šećera u krvi održi, a time i radna sposobnost. Da bi ovaj "pomoćni" obrok mogao da ispuni svoju ulogu to nikako ne znači da on treba da bude i obilan, naprotiv - lagan i lako svarljiv kako bi brže i efikasnije uticao na podizanje nivoa šećera u krvi.

Ručak, kao glavni obrok, obavezno treba da se sastoji od supe i čorbe, glavnog jela, salate ili voča, odnosno neke poslastice. Ručkom se obezbjeđuje največi dio dnevnih energetskih potreba (negdje oko 35 do 40 odsto), kao i jedna trečina bjelančevina i drugih osnovnih hranljivih sastojaka.

Večeru, kao poslednji obrok tokom dana, treba uzimati najmanje dva do tri sata prije spavanja, a nikako pred samo spavanje kako se to obično pogrešno čini. Večera po svojoj energetskoj vrijednosti treba da je najmanja, nikako obilna niti pak sastavljena od namirnica teško svarljivih.

Eksperimantima je dokazano da kada se ista količina hrane daje jednoj grupi ljudi podjeljena na pet obroka, a drugoj samo na dva - da su ovi iz druge grupe znatno dobijali na težini, bez obzira što su uzimali istu količinu hrane kao i oni iz prve grupe.
Sve ovo samo potvrđuje da je zdravije i pravilnije hranu uzimati tačno podjeljenu na obroke i kad im je vrijeme, naravno, u količinama koje su organizmu neophodno potrebne, (ni previše, ni premalo) - a takva navika, na žalost, mnogima nedostaje.
Impressum | Marketing | Kontakt | Uslovi korištenja

Sva prava pridržana. Bosanskikuhar.ba 2008-2013