Dijetalna ishrana

Objavljeno 15.05.2013 u 13:21:39 u kategoriji/kategorijama: Zdravlje Savjeti Dijete i mršanje

Hrana je svakako jedan od najvažnijih faktora prijeko potrebnih za život. Ona je preduvjet za održavanje života, za razvoj i rast. Djeluje u velikoj mjeri na zdravlje čovjeka, a s tim i na njegove umne, tjelesne i radne sposobnosti.
Hrana mora odgovarati potrebama ljudskog organizma. To znači da mora sadržavati sve one sastojke koji su potrebni čovjeku i to baš u onom sastavu i omjeru koji najbolje odgovara organizmu.

Organizam ne probavlja hranjive sastojke jednako. Tekuću hranu probavlja lakše i brže od čvrste hrane. Biljne namirnice, a i mesne, postaju kuhanjem probavljivije, jer pucanje celuloznih ovojnica omogućuje probavnim sokovima pristup u biljnu stanicu. Kuhane ili pečene škrobne namirnice lako su probavljive.
O trajanju probave ovisi osjećaj sitosti ili gladi. Masnoće povećavaju zasićenost. Sami šećeri brzo utažuju osjećaj gladi, ali osjećaj sitosti je veoma kratka trajanja.

Iste količine šećera kombinirane s ostalim sastojcima jednog obroka utječu znatno jače na zasićenost. Zeleno povrće ne utječe na sitost, ali povrće koje sadržava bjelanćevine (grah, grašak, leća, soja i druge mahunarke) daje osjećaj sitosti.

Ima ljudi koji ne podnose izvjesnu hranu. Razumnom hranom i načinom života mogu se spriječiti mnoge kasnije neugodnosti. Često su ljudi sami krivi ako obole zbog nerazumne prehrane, to znači ako suviše jedu (a tome su ljudi skloni) ili ako jedu premasno, prepapreno, previše šećera, previše škroba u obliku kruha, tjestenine, slatkih jela od brašna, riže, krompira itd.
Bolesni ljudi ili oni koji imaju preosjetljiv želudac moraju jesti prema posebnoj dijeti.
Za osobe koje se tuže da nemaju apetit za jelo, potrebno je posebno pažljivo pripremiti jelo. Tu je osobito važno da ti ljudi s jelom dobiju one sastojke, koji izazivaju apetit i podražuju rad želuca.
Tu posebno valja istaći blagotvorno dejstvo začinskog povrća (peršun i celer) i voćnih i povrtnih sokova.

Sve više ljudi boluje od ŽELUČANIH BOLESTI.
Te bolesti mogu biti izazvane različitim razlozima, pa se prema tome ne može dati uputa koje bi bilo opće pravilo za dijetu.
U tim se slučajevima MORAJU ZATRAŽITI UPUTE LIJEČNIKA.
No ipak svaka domaćica se može ravnati prema nekim provjerenim pravilima, ako mora kuhati za bolesnike koji imaju bolestan želudac. Evo, radi se o slijedećim načelima:
-Takvim se bolesnicima mora dati samo lako probavljiva hrana.
Valja izbjegavati jako zagrijanu masnoću, oštre začine, masno mesno jelo, masna začinjena jela i tamnu zapršku.
Izbjegavati veoma vruća jela, ali isto tako i prohladna pića, prehladno voće, sladoled i slično.
Bolje je da ti bolesnici više puta na dan jedu manje obroka, nego da jedu dva obilna obroka (ručak i večera).
Dobro je uzimati jela sa žara, jer se mogu pripraviti bez masnoće i nije ih potrebno veoma začinjati, zato što tvari koje daju miris i okus ostaju dobro sačuvane.
Opća dijetalna hrana za zaštitu želuca je slijedeća:
Supe teleće i kokošje s obranom masnoćom, supe od povrća i sluzave supe.
Teletina, mršavo meso peradi, teleći jezik i općenito bijelo meso, ali samo kuhano, dinstano i sa žara.
Ribe kuhane.
Kuhano i dinstano povrće, odnosno mlada mrkva, špinat, mladi grašak i drugo.
Mlada zelena salata začinjena limunovim sokom.
Pire od krompira, kuhani slani krompir, pečen krompir u ljusci.
Griz i riža kuhana u mlijeku.
Kuhana riža i rezanci.
Kiselo mlijeko, jogurt i svježi kravlji sir.
Ograničeno su dopuštena meko kuhana jaja.
Malo svježeg maslaca i biljne masnoće, ali ne previše ugrijano.
Prepečenac, obični keksi, stari bijeli kruh.
Voćni sokovi, povrtni sokovi, čajevi.
Voće oguljeno i kuhano kao kompot.

Ljudima koji imaju bolestan želudac zabranjeno je slijedeće:
Supe od graha, graška, leće, masne supe.
Masno meso, masna perad, masno sušeno meso i masne začinjene kobasice.
Sve masne ribe, sardine u ulju, dimljene ribe, plava riba (srdele, skuše, tuna) i sve pečene ribe.
Povrče kao grah, leča, grašak, krompir i drugo.
Salata od krompira, krastavaca, mesne salate, sve salate s majonezom.
Sva jela od krompira pržena i u masnoći pečena.
Sva masna slatka jela.
Svi masni i začinjeni sirevi.
Pržena i pečena jela od jaja.
Veoma ugrijane masnoće kao maslac, svinjska mast i loj.
Crni kruh, naročito raženi kruh.
Pecivo koje je pravljeno od dizanog tijesta.
Prava kafa, žestoka jaka alkoholna pića, pogotovo sva veoma hladna pića, sladoled i slatko vrhnje.
Orasi i lješnjaci.
Svi oštri začini (senf, ocat, hren) oštre mirođije (posebno biberi paprika).

I zdravi ljudi ponekad mogu imati PROBLEMA SA PREHRANOM
Najbolje je 1 do 2 dana gladovati, a da bi želudac ipak dobio nešto, uzeti čaj od kamilice, eventualno malo zaslađen.
Slijedećeg se dana može uzeti neka sluzava supa ili kuhana riža, sve bez puno masnoće. Uz čaj ili uz supu dopušten je prepečenac-dvopek. Narednog dana kad nastane poboljšanje, može se ponuditi griz ili riža u mlijeku, kašica od krompira, mlada mrkva, kuhano teleće ili kokošje meso.

Ljudi s BOLESNOM JETROM I ŽUĆI moraju uzimati hranu s veoma malo masnoće. Osim toga valja ograničiti bjelančevine, a potpuno izbjegavati alkohol. Od masnoća su najbolji maslinovo ulje, svježi maslac i biljna masnoća. Nisu dopuštena veoma hladna jela i pića. Izbjegavati svježi hljeb, kafu i sva jela koja su masna, začinjena oštrim začinima i mirođijama.
Ljudi s bolesnom žuči ne smiju jesti tvrdo kuhana jaja, a jela od jaja valja izbjegavati. Preporučuje se svježi kravlji sir i nemasno meso sa žara.
Kod BOLESTI BUBREGA treba se izbjegavati so, životinjske bjelančevine. I ti bolesnici ne smiju uzimati alkohol, kafu, hren, paradajz i jela koja su jako začinjena. Izbjegavati dimljeno meso, slane ribe, kobasice itd.
Tim su bolesnicima dopuštena variva od mladog povrća bez soli. Isto tako mogu jesti zelenu salatu, ali bez soli, oni mogu jesti i šećer i marmeladu. Umjesto octa služi limunov sok.
Bolesnici od ŠEĆERNE BOLESTI moraju izbjegavati masnoće i jela koja sadrže ugljikohidrate (šećer, slatkiše, kruh, tjesteninu, krompir). Umjesto šećera mogu upotrebljavati umjetna sladila.
Takvi bolesnici mogu jesti špinat, paradajz, mlade mahune, karfiol, šparoge, zelenu salatu, voćne i povrtne sokove i voće (ako je kuhano bez šećera).

Ljudi s POVIŠENOM TJELESNOM TEMPERATUROM nemaju naročiti apetit, ali zato osjećaju žeđ. Zbog toga se takvim bolesnicima daje manje čvrsta hrana, a više tekućina ili jela koja utažuju žeđ.
Kod toga valja voditi računa da hrana i piće sadrže što više vitamina. Zato se takvim bolesnicima nude voćni sokovi, naročito sok od narandže i od limuna, kompoti, čaj s limunom, povrtni sokovi, voćne salate, a od slatkih jela lagani kolači bez mnogo masnoća.
Za svaku dijetalnu prehranu potrebno je ZATRAŽITI UPUTE LIJEČNIKA, koji će odrediti što bolesnik smije, a što ne smije jesti i piti.

Posebna dijeta postoji za MRŠAVLJENJE
Tu valja upozoriti da svaka nasilna dijeta za brzo mršavljenje može imati loše posljedice za zdravlje. Ako se želi smršati, onda se valja držati razumne dijete i nju provoditi duže vrijeme. Bitno je da se kod toga neprekidno provjerava tjelesna težina.
Za dijetu mršavljenja vrijede ova pravila:
Izbjegavati hljeb, tjesteninu, krompir, rižu, krupicu i jela od brašna.
Izbjegavati i masna jela, dakle, masno meso, masne ribe, ostala jela koja sadrže mnogo masnoće, slatko vrhnje, slatkiše,
slatka jela,(pogotovo torte i druga slatka
jela koja sadrže mnogo maslaca, čokolade, šećera).
Izbjegavati alkoholna pića, jer ona, a naročito žestoka alkoholna pića, imaju veliku kaloričnu vrijednost. Pivo veoma deblja.
Dopušteno je povrće, ali bez zaprške, samo kuhano s malo soli i s veoma malo masnoće.
Dopušteni su svježe voće, salate, ali bez majoneze, mršavo meso, obrano mlijeko, jogurt, prepečenac, čajevi (s malo šećera), voćni i povrtni sokovi.
Preporučuje se meso pripremljeno na žaru, jer je odrezak na žaru sa zelenom salatom punovrijedan obrok. Od njega je čovjek sit, ali se ne deblja, nego mršavi.
Preporučuje se da se uzima manje tekućina i da se isključe čaj, kafa i supa.
Dnevna potrošnja masti neka ne bude veća od 20 do 30 grama.
Veoma je zdravo jednom sedmično jesti samo voće, za sva tri obroka, za to bi valjalo uzeti sezonsko voće. Jabuke su zdrave i ima ih na tržištu cijele godine.
To vrijedi također i za naranđe, limun i grejp.
Naravno da organizam tog dana nije sposoban za obavljanje teških poslova.